Znate li legendu o otkriću kave? Za danas omiljeni napitak su zaslužne hiperaktivne koze

Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

 

Najpopularnija legenda o otkriću kave govori o etiopskom pastiru čije koze su pojele bobice sa zimzelenog grma i postale hiperaktivne. Danas je tržište kave drugo najveće na svijetu

Odgovori na pitanja ‘tko’, ‘gdje’ i ‘kako’ koja okružuju podrijetlo, otkriće i širenje kave u najmanju su ruku vrlo sporni. Postoje brojne legende s vrlo malo provjerenih podataka, a još manje pisanih dokumenata o kavi na Zapadu prije 1800-ih, nekoliko stoljeća nakon prve pojave kave u Europi.

Najpopularnija legenda o otkriću kave govori o etiopskom pastiru čije koze su pojele bobice sa zimzelenog grma i postale hiperaktivne.

 

Legenda o otkriću kave

S obzirom na to da je prošlo više od 1000 godina od predloženog vremena otkrića kave, nemoguće je reći je li ono istinito, ali postoje neki izvori koji su pouzdaniji od drugih. Profesor Nkiru Nzegwu sa Odjela za afričke studije na Sveučilištu Binghampton kaže da legenda o pastiru postoji već stoljećima, iako ju je nemoguće potvrditi. Ona ide ovako:

Promatrao je svoje koze kako uzbuđeno lupaju i glasno bleje nakon što su žvakale jarkocrvene bobice koje su rasle na nekim zelenim grmovima u blizini. Pastir Kaldi je i sam probao nekoliko bobica i ubrzo osjetio ushićenje.

Napunio je džepove bobicama i otrčao kući kako bi s obitelji podijelio svoje otkriće. Žena mu je predložila da bobice odnese redovnicima u samostan u blizini jezera Tana, kod izvora rijeke Plavi Nil.

Kaldi je glavnom redovniku poklonio bobičasto voće i ispričao o njihovom čudesnom učinku, piše Crema Coffee Garage.

‘Đavolje djelo!’, uzviknuo je redovnik i bacio bobice u vatru. U roku od nekoliko minuta samostan se ispunio aromom pečenih bobica, a ostali su se redovnici okupili da istraže otkud dolazi taj miris. Odlučili su ugasiti vatru, drobeći žar, te su tako zdrobili i bobice kave.

Glavni redovnik je naredio da se bobice  stave u posudu i preliju vrelom vodom kako bi se očuvale. Te su noći redovnici sjeli ispijajući bogati mirisni napitak i zavjetovali se da će ga piti svakodnevno kako bi ostali budni tijekom svojih dugih noćnih radova.

 

Uzgoj kave

Planirani uzgoj kave započeo je negdje u petnaestom stoljeću, a kroz mnoga stoljeća koja slijede, jemenska provincija Arabija bila je primarni svjetski izvor kave.

Potražnja za kavom na Bliskom istoku bila je vrlo velika. Bobice koje su bile pakirane za izvoz iz jemenske luke Mocha radi trgovine s Aleksandrijom i Carigradom bile su strogo čuvane.

Zapravo, nijedna plodna biljka kave nije smjela napustiti zemlju. Unatoč ograničenjima, muslimanski hodočasnici iz cijelog svijeta tijekom svojih hodočašća u Meku uspjeli su prokrijumčariti biljke kave natrag u svoje domovine, a usjevi kave uskoro su se ukorijenili i u Indiji.

 

Kava u Europi

U to vrijeme kava je također ušla u Europu kroz Veneciju, gdje su flote razmjenjivale parfeme, čajeve, boje i tkanine s arapskim trgovcima duž Puta začina.

Napitak je na kraju stekao popularnost među Talijanima kad su ga ulični prodavači limunade počeli prodavati pored hladnih napitaka. Mnogi su se europski trgovci navikli piti kavu u inozemstvu i donijeli je natrag sa sobom u svoje domovine.

Sredinom 17. stoljeća Nizozemci su dominirali svjetskom brodskom trgovinom, a uveli su uzgoj kave u svojim kolonijama u Indoneziji na otocima Java, Sumatra, Sulawesi i Bali.

Kava je u Latinsku Ameriku stigla nekoliko desetljeća kasnije, kada su Francuzi na Martinique donijeli reznicu biljke kave. No, kada se sredinom 19. stoljeća rijetka biljna bolest proširila poljima kave u jugoistočnoj Aziji, Brazil se pojavio kao najveći svjetski proizvođač kave, čast koju ta zemlja i danas ima.

IZVOR: 24sata.hr