Super vijesti

Europa kuha, a Hrvatska gori: ‘Tako nije bilo tisućama godina’ Europa kuha, a Hrvatska gori: ‘Tako nije bilo tisućama godina

Europa kuha, a Hrvatska gori: 'Tako nije bilo tisućama godina' Europa kuha, a Hrvatska gori: 'Tako nije bilo tisućama godina

Klimatske promjene otišle su već toliko daleko da klimatolozi s priličnom sigurnošću tvrde da postoji velika opasnost da naš planet uđe u uvjete koje nazivaju ‘Zemlja staklenik’.

Autori znanstvenog rada koji je objavljen u časopisu ‘Proceedings of the National Academy of Sciences’ istaknuli su kako rast temperatura od 1,5 do 2 stupnja Celzija kojeg smatraju kritičnim više ne ovisi isključivo o emisiji C02 uzrokovanoj ljudskim faktorom.

Izdvojili su deset procesa koji će pokretati druge procese na principu povratne sprege i njihov će nezaustavljiv utjecaj također utjecati na klimu i prosječne temperature zraka i oceana na Zemlji. 

Otapanje vječnog leda, oslobađanje metanova hidrata s oceanskog dna, slabljenje kopnenih i morskih odvoda CO2, porast aktivnosti bakterija u oceanima, odumiranje amazonskih prašuma, odumiranje crnogoričnih šuma, smanjenje snježnog pokrivača na sjevernoj polutki, nestanak arktičkog leda u ljetnim mjesecima te smanjenje antarktičkih morskih i kopnenih ledenih ploča, smatraju klimatolozi koji su objavili studiju u PNAS-u, neki su od glavnih procesa dok kojih bi moglo doći i koji bi svojim djelovanjem potaknuli i druge slične procese koji će jačati efekt staklenika, rast temperature i otapanja leda. 

Primjerice, otapanje vječnog leda iz tla će osloboditi velike količine metana čiji je učinak na atmosferu mnogo razorniji od onog CO2. Ono što posebno zabrinjava jest da pokretanje takvih procesa u prirodi privremeno povoljne uvjete može naglo promijeniti u nepovoljne pa bi oni postali nepresušni i nekontrolirani izvori istih procesa.

Najviše temperature u zadnjih 1,2 milijuna godina

Oceani, koji trenutačno upijaju toplinu i CO2 te funkcioniraju kao odvodi i svojevrsna skladišta, u jednom bi kritičnom trenutku mogli početi ispuštati stakleničke plinove, a isto vrijedi i za oceane i šume. To bi se, prema predviđanjima stručnjaka, moglo početi događati kada temperature postanu 2 Celzijeva stupnja više od predindustrijskih, a one su trenutačno na 1,1 stupanj Celzij.

I u Hrvatskoj je dalje na snazi upozorenje zbog visokih temperatura. Crvenim alarmom za srijedu obilježenu su Istra i Kvarner, dok je ‘u žutom’ cijeli ostatak Hrvatske osim krajnjeg istoka. Dalmatinsko priobalje i otoci označeni su narančastim upozorenjem zbog visokih temperatura.

izvor 24sata.hr

Prikaži više

Povezani članci

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Provjerite također

Close
error: Sadržaj je zaštićen autorskim pravima!
Close